Sam proces pristupa se moe obaviti u skladu sa nekoliko razliitih mehanizama:
- Diskrecijska kontrola pristupa - u sistemima baziranim na ovom mehanizmu, osoba koja je zaduena za zatieno dobro nadlena je i za definisanje osoba koje e tom dobru imati pristup. Na primer, takav se sistem kontrole obino koristi kod raunara na nivou krajnjeg korisnika.
- Mandatna kontrola pristupa - u ovim je sistemima kontrola pristupa poverena je opunomoenom administratoru (ili vie njih) koji samostalno odluuje o pristupu zatienom dobru
- Funkcijska kontrola pristupa - pristup zatienim dobrima zavisi od funkcije koju osoba ima u organizaciji, moe se primeniti na pojedinca ili grupu
- Odredbena kontrola pristupa - pristup zatienim dobrima zavisi od prethodno doneenih odredbi.
Delovi sistema podatke meusobno razmenjuju komunikacijskim vezama (RS232, RS485, Ethernet). Programska podrka omoguuje konfiguriranje sistema (unos podataka o korisnicima, definisanj prava i uslova pristupa, itd.), upravlja njime te i na zahtev ispisuje podatke o radu sistema.
Evidencija radnog vremena zaposlenih bitna je komponenta nadzora i upravljanja savremenim poslovnim zgradama. Registracijom se prikupljaju podaci potrebni za delotvorno upravljanje ljudskim potencijalima (Human Resources), koje postaje sve vaniji deo savremenog poslovanja.
Opravdana ekonominost sistema za kontrolu radnog vremena razlog je to uvoenje ovih sistema ne predstavlja troak ve ulaganje u poslovanje.
Evidencija radnog vremena upravi pravovremeno daje niz egzaktnih podataka o prisutnosti i odsutnosti zaposlenih:
- prisustvo ili odsutnost jednog ili vie zaposlenih u bilo kojem trenutku
- tano vreme dolaska i odlaska s radnog mesta
- slubeni izlasci
- godinji odmori
- ukupna vremen prisutnosti i odsutnosti zaposlenih
- statistiki pregledi za razna vremenska razdoblja, za pojedince ili grupe, itd.
Redovno prikupljanje, obrada i upotreba tih podataka je vana, kako u pogledu sigurnosti zgrade, tako i u pogledu upravljanja poslovnim procesom.
Sistemi za registraciju radnog vremena sastoje se od sklopovskih elemenata (terminali, komunikacioni moduli, kartice) i programske podrke (baze podataka, aplikacijski programi) koji ine funkcionalnu celinu.
Sistemi se primenjuju u raznim organizacijama kao to su:
- zdravstvo
- javni sektor ( policija, vojska, vlada, sudovi itd. )
- aerodromi i granini prelazi
- proizvodnja
- finansijske institucije
- maloprodaja
- zabavno/sportska zbivanja